HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
VUKOTINOVIĆ, FARKAŠ, Ljudevit
rođen
14. 1. 1813.
Zagreb
umro
17. 3. 1893.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Potječe iz obitelji Farkaš, mađarskoga porijekla, koja je živjela u Lovrečini kod Križevaca. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Zagrebu, a višu gimnaziju u Velikoj Kaniži. Filozofiju je diplomirao u Szombathelyu (Mađarska). God. 1830. upisuje studij prava u Zagrebu koji završava u Požunu (Bratislava).
korekcija 200
Počinje službovati 1834. pri Banskom stolu, 1836. podbilježnik je Križevačke županije, a 1840. veliki sudac u moslavačkom kotaru. Kao vrhovni zapovjednik četa za obranu domovine, u Križevačkoj županiji sudjeluje u ratu protiv Mađara 1848. God. 1850. imenovan je predsjednikom Zemaljskog suda u Križevcima. Umirovljen je 1855. zbog protivljenja uvođenju njemačkog jezika kao službenog. Zatim radi kao upravitelj Narodnog muzeja u Zagrebu. God. 1861. izabran je za velikog župana Križevačke županije, ali je 1867. otpušten iz službe jer se protivio proglašenju neustavne naredbe o općoj vojnoj dužnosti. Za saborskoga zastupnika izabran je 1871.g.
korekcija 300
Iako je po struci bio pravnik, Vukotinović je stekao neprolazne zasluge za hrvatsko prirodoslovlje. Na poticaj botaničara J. Schlossera, s kojim se upoznao 1839. u Križevcima, započela je njihova plodna suradnja na istraživanju biljnog pokrova Hrvatske. Zajedno su objavili osnovna botanička, floristička djela poznata i priznata kod nas i u svijetu: "Syllabus Florae Croaticae", "Flora Croatica" i "Bilinar". Samostalno je objavio veći broj znanstvenih radova s florističkom, taksonomskom i biljnogeografskom problematikom. Između ostalog veliku je pozornost posvećivao hrvatskim hrastovima, posebno hrastu lužnjaku, opisujući na temelju često vrlo promjenljivih morfoloških značajki više od 120 različitih "vrsta", "varijeteta" i "formi" koje se sve mogu svesti u okvire samo četiriju europskih vrsta hrastova. Unatoč nedostacima, niz je Vukotinovićevih imena hrv. hrastova sačuvano u znanstvenoj botaničkoj literaturi u obliku sinonima ili statusu nižem nego što ga je on odredio.
korekcija 400
Dao je i vrijedne prinose geologiji naših krajeva. Bio je član JAZU u Zagrebu od njezinog osnutka 1866. i član nekoliko europskih znanstvenih ustanova. Od 1855. do 1857. bio je urednik "Gospodarskog lista", u kojem je i surađivao. Zalagao se i za osnivanje GŠU u Križevcima.
korekcija 500
Pripadao je krugu uglednih i po znatih domoljuba - iliraca, i u hrvatskom narodnom preporodu imao je is taknuto mjesto. Mogućnost rodoljubnog djelovanja vidio je u književnosti i okušao se kao pjesnik, pripovjedač i dramatik. Sa S. Vrazom i D. Rakovcem pokrenuo je 1842. književni časopis "Kolo", a uređivao je i almanah "Leptir".
korekcija 600
Jedan je od prirodoslovaca druge polovine XIX. stoljeća koji su pozitivno utjecali na razvoj šumarske struke u Hrvatskoj. U znak zahvalnosti znanstveniku Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću Grad Zagreb je ulicu u kojoj se nalazi Hrvatski šumarski dom nazvao njegovim imenom.
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...