HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
ZIKMUNDOVSKY, Ferdo
rođen
13. 10. 1843.
Osijek
umro
9. 12. 1912.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Otac mu je bio vojni službenik, a majka Osječanka, r. Hinleder, domaćica. Pučku i građansku školu polazio je u raznim mjestima Austrougarske monarhije, a višu realku završio je u Celovcu (Klagenfurt, Austria). Šum. znanosti studirao je na Šum. učilištu u Mariabrunnu kod Beča od 1861. do 1863.
korekcija 200
Vježbenički staž proveo je u Do njoj Austriji (Wienerwald) i u Ugarskoj (Sv. Gotthard). God. 1867. položio je viši državni ispit za samostalno vođenje šum. gospodarstva s odličnim uspjehom. Krajem 1865. dobio je mjesto šumara u Miklošu na posjedu kneževskih dobara Schaumburg Lippe (Hrvatska). God. 1874. izabran je u rangu nadšumara za upravitelja Gospodarstvenog ureda Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški. Nezadovoljan neuređenim odnosima u krajiškim imovnim općinama odlazi Šum. ravnateljstvu Benediktinskog samostana Admond u Gor. Štajerskoj, gdje radi na uređivanju gorskih šuma.
korekcija 400
God. 1884. boravio je s grupom šumara na studijskom putovanju u Francuskoj radi upoznavanja s radovima na uređivanju bujica, sprečavanju vododerina i pošumljavanju bujičnih područja, te je na racionalniji način nastavio s uređenjem bujica u Dalmaciji. Za rad na tom području dodijeljen mu je 1885. Viteški red Franje Josipa I., a 1890. i naslov c. i kr. šum. savjetnika.
korekcija 700
Od 1893. do 1898. bio je predsjednik stalnog povjerenstva za državne šum. ispite. U Šum. listu surađivao je od početka izlaženja 1877. pa do 1898. u kojem je, između ostalog, prikazao stanje šuma i šumarstva Gradiške imovne općine i Dalmacije.
korekcija 1000
Ferdo Zikmundovsky zaslužan je za unapređenje hrv. šumarstva u cijelosti i u povijesti šumarstva pripada mu značajno mjesto "i stoga je nerazumljivo kako nije našao mjesto u Šum. enciklopediji, ali svakako ulazi u HBL LZ "Miroslav Krleža" u Zagrebu", (O. Piškorić, 1992.).
korekcija 300
Kao zapaženog šum. stručnjaka Ministarstvo za poljodjelstvo u Beču imenovalo ga je 1879. c. kr. zemaljskim šum. nadzornikom za Dalmaciju u Zadru. Osim inpekcijske službe radio je na unapređenju šum. proizvodnje obnovom degradiranih sastojina resurekcionom sječom i pošumljavanjem, zatim na uređenju bujica, ali i na unapređenju voćarstva. Za uspješno djelovanje ministar poljodjelstva iskazao mu je priznanje 1883. godine.
korekcija 500
God. 1891. tadašnji ban Khuen Hedervary pozvao je Zikmundovskog u hrv.-slavonsku zemaljsku službu da preuzme upravu autonomnog šumarstva i provede preustroj šumarstva pa je i službeno 1892. preuzeo, kao šum. savjetnik, dužnost zemaljskog šum. nadzornika. Da je i prije dolaska u Zagreb dobro poznavao stanje u hrv. šumarstvu, svjedoče njegovi članci u Šum. listu i Agramer Zeitungu.
korekcija 600
Posebno je zaslužan što je u Odjelu za unutarnje poslove uspio izdvojiti poslove šumarstva u samostalan odsjek koji je počeo djelovati 1894., kada je imenovan odsječnim savjetnikom, zemaljskim šum. izvjestiteljem i predstojnikom odsjeka. Na dužnosti predstojnika bio je do umirovljenja 1904. godine, radeći u interesu šumarstva i statusa šum. osoblja. Osim toga sudjelovao je u obradi skupine zakona koje je Sabor donio 1894. i 1895. Pripada mu autorstvo "Zakona kojim se uređuje šumskotehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji", "Zakona kojim se uređuje stručna uprava i šum. gospodarenje u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom" i "Zakona o uređivanju bujica (vododerina)".
korekcija 800
Bio je član HSŠD od 1876., upisan u Zlatnu knjigu utemeljitelja. Izabran je za predsjednika 1893., a od 1896. do 1905. na mjestu je prvog potpredsjednika. Bio je član izaslanstva za podnošenje društvenih predstavki banu i vladi. Zaslužan je za povećanje broja članova i financijskog jačanja društva te za izgradnju Šumarskoga doma, a posebno za osnivanje i uređenje Šum. muzeja u Zagrebu. Bio je član Zemaljskog izložbenog odbora na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. i član Državnog šum. društva u Beču.
korekcija 1
Rođen u Osijeku u Tvrđi 1843. Višu realku završio je u Celovcu, a šumarske znanosti studira na Šumarskom učilištu u Mariabrunnu od 1861. do 1863. Vježbenički staž proveo je u Donjoj Austriji i Ugarskoj a u Hrvatsku se vraća 1865. u Mikleuš na posjed kneževskih dobara Schaumburg Lippe. Od 1874. upravitelj je Gospodarstvenog ureda Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški ali nezadovoljan neuređenim odnosima u krajiškim imovnim općinama odlazi u Austriju. Godine 1879. imenovan c. kr. zemaljskim šum. nadzornikom za Dalmaciju u Zadru, gdje osim inpekcijske službe radi na obnovi degradiranih sastojina, uređenju bujica, ali i na unapređenju voćarstva. Već 1884. boravi na studijskom putovanju u Francuskoj radi upoznavanja s radovima na uređivanju bujica, sprečavanju vododerina i pošumljavanju bujičnih područja. Za rad na tom području dodijeljen mu je 1885. Viteški red Franje Josipa I., a 1890. i naslov c. i kr. šum. savjetnika. Godine 1891. ban Khuen Hedervary pozvao je Zikmundovskog u hrv.-slavonsku zemaljsku službu da preuzme upravu autonomnog šumarstva i provede preustroj šumarstva. Uspio je izdvojiti poslove šumarstva iz Odjela za unutarnje poslove u samostalan odsjek koji je počeo djelovati 1894., kada je imenovan odsječnim savjetnikom, zemaljskim šum. izvjestiteljem i predstojnikom odsjeka. Na dužnosti predstojnika bio je do umirovljenja 1904. godine. U to vrijeme sudjeluje u obradi skupine zakona o šumarstvu koje je Sabor donio 1894. i 1895. U Šumarskom listu surađivao je od početka izlaženja 1877. pa do 1898. Bio je član HSŠD od 1876., upisan u Zlatnu knjigu utemeljitelja. Za predsjednika je izabran 1893., a od 1896. do 1905. na mjestu je prvog potpredsjednika za predsjednikovanja grofa Marka Bombelesa. Zaslužan je za povećanje broja članova i financijskog jačanja društva te za izgradnju Šumarskoga doma, a posebno za osnivanje i uređenje Šumarskog muzeja u Zagrebu. Bio je član Zemaljskog izložbenog odbora na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. i član Državnog šumarskog društva u Beču.
IMENIK
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...