HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
ANIĆ, Milan
rođen
8. 10. 1906.
Plitvički Ljeskovac
apsolvirao
1929.
diplomirao
25. 6. 1929.
doktorirao
1939.
umro
20. 6. 1968.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Gimnaziju je polazio u Senju i Sušaku.
korekcija 200
Šumarstvo je studirao na PŠF u Zagrebu. Apsolvirao je šk. god. 1928.-1929., a diplomirao 25.6.1929. Od 1929. asistent je u Zavodu za uzgajanje šuma i šum. vježbenik Fakultetskog dobra. Državni stručni ispit za šumarsku službu položio je 1931. g., asistentski 1934., a doktorat šumarskih znanosti 1939. Obranio je disertaciju pod naslovom Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. Habilitirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1940. Odmah postaje docent za dendrologiju i biljno-sociološke osnove uzgajanja šuma.
korekcija 300
Od 1945. izvanredni je profesor, a od 1949. redovni. Zaslužan je za razvoj šumarske struke, popularizaciju šumarstva i zaštitu prirode u Hrvatskoj. Predavao je i bavio se istraživanjima na području dendrologije, šumarske fitocenologije i uzgajanja šuma. Studijski je boravio u Češkoj već 1934. godine. Sudjelovao je na Sveslavenskom šumarskom kongresu u Pragu 1948. U istoj zemlji sudjelovao je i na silvikulturnom seminaru FAO-a 1956., Internacionalnom šumarskom kongresu u Oxfordu 1956., Silvikulturnom seminaru za kulturu smrče i običnog bora u ČSSR 1956., Internacionalnoj komisiji FAO za kesten u Jugoslaviji i Grčkoj 1958., u radnoj grupi IUFRO-a za primjenu fitocenologije u Oxfordu 1956. i Varšavi 1959.
korekcija 400
Bio je dekan 1951-1952. i prodekan 1952.-1953. Urednik je Šumarskog lista 1945.-1946. i Glasnika za šumske pokuse. Predsjednik je Šumarske sekcije Društva inženjera i tehničara 1946. Bio je i član mnogobrojnih znanstvenih i stručnih komisija i odbora. Djelovao je kao nastavnik i pisac znanstvenih, stručnih i popularnih radova; recenzija i saopćenja (oko 140 naslova te prilozi u Hrvatskoj enciklopediji, Šumarskoj enciklopediji te enciklopediji za djecu Znanje i radost). Znanstvene, stručne i popularne radove objavio je u Šumarskom listu (1929–1967), Glasniku za šumske pokuse (1940, 1942, 1948, 1952, 1953. i 1957), Poljodjelskoj znanstvenoj smotri (1941), zemljopisu Hrvatske (Zagreb 1942), Analima Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije (1955), Ljetopisu JAZU (1963, 1966), Kršu Jugoslavije (1964, 1969), Radovima Centra za organizaciju naučno istraživačkog rada u Vinkovcima (1971); u 17 zbornikâ; časopisâ i novinâ te u inozemnim publikacijama. Glavni predmet Anićevih istraživanja bili su pitomi kesten te šumsko-dendrološki elementi i odnosi na kraškom području Hrvatske. Bio je dopisni član Akademije šumarskih znanosti u Firenci. Od 1963. dopisni je član, a od 1968. redoviti član JAZU. Na žalost, istoga dana kad je prije podne izabran za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, navečer nas je zauvijek napustio.
korekcija 500
Umro je u Zagrebu 20. lipnja 1968. godine.
korekcija 1
<img src=http://www.sumari.hr/sumari/foto/8637.gif width=40 align=left> Milan ANIĆ, šumarski stručnjak rođen u Plitvičkom Ljeskovcu 1906. a umro u Zagrebu 1968. Gimnaziju je polazio u Senju i Sušaku, šumarstvo diplomirao 1929. na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1939. i doktorirao temom Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. Nakon diplomiranja postao je na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu asistent Zavoda za uzgajanje šuma, a nakon habilitacije 1940. izabran je na istom fakultetu za docenta za dendrologiju i fitocenologiju. Od 1945. je izvanredni, a od 1949. redoviti profesor za predmet Uzgoj šuma, te predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma. Bio je 1951/1952. i dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Surađivao je u mnogim šumarskim institucijama, bio je predsjednik Znanstvenog savjeta Instituta za šumarska istraživanja, član Nacionalnog komiteta za šumarska istraživanja Jugoslavije, član Savjeta Zavoda za kontrolu šumskog sjemena i dr. Bio je i predsjednik Savjeta za nacionalne parkove SRH, član Savjeta za geološko-mineraloške zbirke i laboratorija za krš, član Komisije za znanstveno istraživanje krša i član Savjeta Arboretuma Trsteno. Surađivao je i u inozemnim ustanovama: od 1956. bio je član Radne grupe za tipologiju šuma u sekcijama za ekologiju i silvikulturu Internacionalne unije za šumarska istraživanja pri FAO, od 1958. dopisni član Talijanske akademije šumarskih znanosti u Firenci, a od 1965. član Istočnoalpske-dinarske sekcije Internacionalnog društva za proučavanje vegetacije. Više godina bio je znanstveni suradnik Odjela za prirodne znanosti JAZU, a 1963. izabran je za dopisnog te 1968. za redovitog člana te Akademije. Bio je 1946. predsjednik Šumarske sekcije Društva inženjera i tehničara Hrvatske te 1945. i 1946. urednik Šumarskog lista. Djelovao je kao nastavnik i pisac znanstvenih, stručnih i popularnih radova; recenzija i saopćenja (oko 140 naslova te prilozi u Hrvatskoj enciklopediji, Šumarskoj enciklopediji te enciklopediji za djecu Znanje i radost). Znanstvene, stručne i popularne radove objavio je u Šumarskom listu (1929–1967), Glasniku za šumske pokuse (1940, 1942, 1948, 1952, 1953. i 1957), Poljodjelskoj znanstvenoj smotri (1941), zemljopisu Hrvatske (Zagreb 1942), Analima Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije (1955), Ljetopisu JAZU (1963, 1966), Kršu Jugoslavije (1964, 1969), Radovima Centra za organizaciju naučno istraživačkog rada u Vinkovcima (1971); u 17 zbornikâ; časopisâ i novinâ te u inozemnim publikacijama. Glavni predmet Anićevih istraživanja bili su pitomi kesten te šumsko-dendrološki elementi i odnosi na kraškom području Hrvatske. <a href=http://www.sumari.hr/sumari/kart.asp?id=8637>IMENIK</a> <a href=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=693>HBL</a>
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...
