HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
HLAVINKA, Vinko
rođen
5. 11. 1863.
Vincencove /Češka/
umro
25. 2. 1934.
Brno /Češka/
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Realku polazi u češkom gradu Prostejove, a studij hidrotehnike i kulturnog inženjerstva završava 1887. g. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.
korekcija 200
Zaposlio se u Zemedelske ra-dy u Pragu. Nezadovoljan uredskim radom odlazi 1888. g. u Hrvatsku gdje ostaje do 1911. g. kad se vraća u Brno.
korekcija 300
Od 1888. do 1899. radi upravno-operativne poslove. Kao službenik Zemaljske vlade u Zagrebu projektira melioracijske radove na poplavnim područjima kotara Vinkovci, Županja i Mitrovica (180 km3. ), a zatim u dolini Gacke. U Lici obavlja i radove na gradnji vodovoda za grad Gospić te na uređenju bujica u Senjskoj Dragi.
korekcija 400
Od 1896. radi u Križevcima. Osnovni posao bio mu je regulacija rijeke Glogovnice i Struga.
korekcija 500
Od l. IV.-3.11.1899. g. docent je na Gospodarskom višem učilištu u Križevcima gdje predaje geodeziju, graditeljstvo, graditeljsko crtanje i kulturnu tehniku (hidrotehničke melioracije poljoprivrednih površina. ).
korekcija 600
Zapažen kao izvrstan stručnjak i savjestan radnik postavljen je za profesora Šumarske akademije u Zagrebu, gdje radi od 1899.-1900. do zaključno 1910.-11. škol. g.
korekcija 700
Svih dvanaest godina predaje geodeziju, gradnju cesta i željeznica te tlocrtno crtanje. Osim toga predaje vodo- i mostogradnju 1900.-1911. ), konstrukcije gatova i brana (1900.-1909. ), opće šumarsko graditeljstvo (1899.-1900. ), uređenje bujica (1900.-1903. ) i šumska otpremna sredstva (1909.-1911. ).
korekcija 800
Bio je pročelnik Šumarske akademije 1910.-11. škol. g. Osnovao je i uredio Kabinet za geodeziju i ostale tehničke predmete i bio predstojnik kabineta do 1911. g.
korekcija 900
Zbog oskudice stručnih knjiga na našem jeziku izdao je litografirana skripta: "Gradnja cesta i željeznica", "Uređenje bujica", "Vodno graditeljstvo" i "Geodeziju".
korekcija 1000
U skriptama "Vodno graditeljstvo", između ostalog, naglašava kako je suma značajan činitelj regulacije rijeka.
korekcija 1100
Mnoge teorijske zasade provodi sa studentima u praksi. Od većih radova izvedena je gradnja cesta u sumama Ogulinske imovne općine na izrazito krškom terenu i gradnja šumske željeznice duge 12 kilometara u Novogradiškoj imov. općini (Babja gora - Tisovac - željeznička stanica St. Petrovo Selo).
korekcija 1200
Bio je izvrstan nastavnik i pedagog. Od slušača tražio je savjesnost u radu i ljubav za buduće zvanje. Zauzimao se za materijalnu pomoć svojim studentima.
korekcija 1300
Znakovit je i njegov rad kao člana Društva inženjera i arhitekata. Učlanjuje se 1891. g. i ostaje članom i nakon odlaska iz Zagreba pa je tridesetih godina jedini član iz XIX. stoljeća. Dolaskom na Šumarsku akademiju omogućen mu je aktivniji rad u Društvu. G. 1901. izabran je za knjižničara, a od 1905. do 1910. g. urednik je društvenog lista "Vijesti". Dobio je priznanje za zasluge sto ih je stekao kao urednik lista.
korekcija 1400
Kao jednom od najagilnijih pobornika ideje osnutka hrvatske
korekcija 1500
visoke tehničke škole, koja bi značila kulturni i tehnički napredak Hrvatske, na skupštini Društva 1903. g. povjerena mu je izradba prijedloga Zemaljskoj vladi o osnivanju takve škole, odnosno tehničkog fakulteta. Kao rezultat njegovog zalaganja osnovan je početkom 1908.-1909. škol. g. samo dvogodišnji Geodetski tečaj za izobrazbu geodetskih i kulturno-tehničkih stručnjaka, "prislonjen" uz Šumarsku akademiju. Tečaj je imao svoj profesorski zbor i vlastitu upravu. Za rad Tečaja koristile su se prostorije i inventar Šumarske akademije. Podudarni predmeti slušali su se na Akademiji. Nastavak školovanja na Akademiji bio je moguć uz polaganje predmeta koji nisu na tečaju slušani. Hlavinka je bio glavni nastavnik geodezije.
korekcija 1600
Djelovanje Hlavinke na geodetskom tečaju i u Društvu inženjera i arhitekata značajno je utjecalo na razvoj geodezije i geodetskoga školstva. Geodetski se tečaj, naime, smatrao pretečom visokoškolske tehničke izobrazbe u Zagrebu. Djelovao je do osnivanja tehničke visoke škole 1918. g. kada je priključen toj školi, a 1920. g. pretvoren je u četverogodišnji Geodetski odjel te škole. Velike površine komasiranog i isušenog zemljišta većinom su praktični rezultati djelovanja Geodetskog tečaja i odjela.
korekcija 1700
Osim stručnog i nastavničkog rada Hlavinka je objavljivao i stručne članke te inofmativne prikaze. U članku "Novi Zakon o vodama i poljoprivreda", objavljenom 1891. u prvom zagrebačkom dnevniku (na njemačkom jeziku) "Agramer Zeitung" (Zagrebačke novine) br. 131. i 132. između ostalog piše kako novi Zakon omogućuje realizaciju potreba za odvodnjom i navodnjavanjem u Hrvatskoj i Slavoniji, jer mnoga polja i livade stradavaju od poplava.
korekcija 1800
U "Viestima Društva inžinira i arhitektah" objavio je dvadesetak tekstova, od kojih izdvajamo: "Kanalizacija istočnog Srijema" (1894. ), Starorimski vodovod preko Kupe u Sisku" (1902. ), prikaz o meliorativnim radovima u dolini Nila i o tek dovršenoj Asuanskoj brani (1903. ), članak o povijesti isušenja Vranske doline u Dalmaciji (1907. ), analiza "Može li se Sava kraj Zagreba izrabiti za motorne svrhe", tj. za gradnju hidroelektrana (1907. ).
korekcija 1900
Dne 2.3.1908. održao je predavanje u Društvu inženjera i arhitekata pod naslovom "Nova željeznica iz Sarajeva na tursku granicu i njezin nastavak kroz Sandžak - Novi Pazar". Predavanje je objavljeno u "Vjesniku" Društva.
korekcija 2000
U "Šumarskom listu" 1906. g. raspravlja i polemizira sa šumarima V. Dojkovićem i V. Bönelom o reambulaciji međa. On, naime smatra da za taj posao može dobro poslužiti mjernički stol, a ova dvojica na temelju vlastitih iskustava ističu da se navedeni rad mora obaviti samo teodolitom. Posljednji članak u Hrvatskoj Hlavinka objavljuje 1925. g. u zagrebačkom dnevniku "Jutarnji list" br. 4885. pod naslovom "Iz Nehaj-grada" tj. iz Senja u kojem članku ističe ljepote Senjske Drage. Na pisanje članka potakao ga je rezultat njegovog rada na uređenju bujica u Senjskoj Dragi. "Danas je predjel Senjske Drage pokriven lijepom sumom sa bujnom vegetacijom i puno izvora", piše on. "Pošumljeni predjel Senjske Drage je danas prirodnim biserom i zahvalna atrakcija svakog turista i svakog prijatelja prirodnih ljepota. " Izradio je idejni projekt željezničke pruge Bihać - Senj, opisan u posebnoj publikaciji "Željezničke veze pristaništa Kvarnera s osobitim obzirom na željeznicu Senj - Otočac - Plitvička jezera - Bihać (1927. ). " Osim sto bi povezala zaleđe s Jadranskim morem pruga bi poslužila i za iskorišćivanje suma kroz koje bi prolazila (Kapela, Plješivica... ).
korekcija 2100
Hlavinka je bio oženjen Senjankom iz obitelji Mladineo pa to objašnjava zašto je pisao projekt za prugu kad je već živio u Brnu.
korekcija 2200
Vinko Hlavinka otišao je 1911. u Brno za profesora na Visokoj tehničkoj školi. Dok je živio u Zagrebu, bio je predsjednik češke besede, a u Brnu osnovao je čehoslovačko-jugoslavensku ligu, bio joj je predsjenik i brinuo se za hrvatska sela u Južnoj Moravskoj. Za taj rad dobio je visoko odlikovanje - Orden Sv. Save.
korekcija 2300
Djelovanje Vinka Hlavinke u upravno-operativnim poslovima u Hrvatskoj, njegov rad na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, te intenzivan rad u Društvu inženjera i arhitekata značajno je za šumarstvo, cjelokupno gospodarstvo i tehnički napredak Hrvatske, sto dokazuje da je Hrvatsku smatrao svojom drugom domovinom. Njegov patriotizam posebno dolazi do izražaja u viziji da Zagreb bude kulturno i gospodarsko srediste povezivanjem Istoka i Zapada Europe željezničkom prugom preko Bosne. Ukupnim radom uveliko je zadužio nas narod i obvezao ga na trajnu zahvalnost.
korekcija 2400
Bio je član Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva od 1902. do 1916.
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...