HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
KAROLYI, Arpad
rođen
9. 1. 1875.
Mako /Csanad - Mađarska/
umro
27. 2. 1929.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
U rodnome mjestu polazio je osnovnu Školu; niže razrede gimnazije u Szolnoku, a vise u Budimpešti, gdje je maturirao 1893.
korekcija 200
Šumarstvo je studirao na Visokoj Šumarskoj i rudarskoj školi u Šćavnici (Slovačka) od 1893. do 1896.
korekcija 300
Nakon jednogodišnjeg vojnog roka, zaposlio se kod Zemaljske vlade u Sarajevu. Tu je obavio pripravnički staž i položio u Budimpešti 1900.g. državni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva.
korekcija 400
Nakon toga vraća se u Sarajevo, a poslije tri mjeseca premješten je iz Sarajeva za kotarskoga Šumara u Višegrad s područjem današnjih općina Rudo i Višegrad. Tu službuje tri godine, kada je premješten za upravitelja Ureda za uređivanje šuma u Sarajevu. Na tome mjestu ostaje do 1906.
korekcija 500
Sljedeće radno mjesto bilo je upravitelja Šumarije Pribinić, gdje ostaje do listopada 1907. Tada napušta državnu službu i prelazi u poduzeće HOLZ - Industrie A.G. (HIAG) sa sjedištem u Konstanzu (Njemačka).
korekcija 600
HIAG je pod firmom Bosansko akcionarske društvo za preradu drva u Teslicu podigao i uređaje za suhu destilaciju drva s proizvodnjom niza proizvoda.
korekcija 700
Nakon 11 godina rada u Tesliću Karolyi 1918.g. prelazi za Šumarskog direktora budimpeštanske Bodenkredit-Bank A.G. Poduzeće HIAG, kao isključivo vlasništvo njemačkih državljana, poslije I. svjetskog rata prelazi u vlasništvo države. Država, međutim, nije ni pilanu ni destilaciju iskorištavala u vlastitoj režiji već ih je dala u zakup poduzeću Prvo jugoslavensko d.d. za Šumsko gospodarstvo, drvnu industriju, Zagreb, nastalog od nacionaliziranog posjeda kod Sirača i Daruvara Boden Kredit-Banke. Arpad Karolyi postaje generalni direktor toga poduzeća pa i tvornice u Teslicu. Prije isteka trogodišnjeg zakupnog roka, krajem 1921., "Destilacija drva d.d." Teslić postaje samostalno poduzeće.
korekcija 800
Privrednu je karijeru Karolyi nastavio kao generalni direktor Banke za parcelaciju i kolonizaciju d.d. u Zagrebu, kao i poduzeća s kapitalom engleske tvrtke Anglo-Persian "Bitumen, hrvatsko dioničko društvo za iskorišćivanje zemnog plina i ulja", Zagreb, koje je obavljalo busenja u Hrvatskoj.
korekcija 900
Bio je aktivan do smrti. Bolujući od angine pectoris naglo je preminuo u Zagrebu 1929.g.
korekcija 1000
Djelovao je kao šumar, industrijalac i bankar, ali je uvijek ostao vjeran šumarstvu. Napisao je vise radova, od kojih dva, jedina na hrvatskom jeziku, objavljuje u Šumarskom listu. G. 1921. objavljuje članak " Ima li Picea omorica Panc. šumsko - gospodarsko značenje i budućnost". Karolvi izvodi zaključke ne samo na temelju literature, nego i na vlastitim zapažanjima i istraživanjima na brdu Stolac kod Visegrada. U sastojini s Pančićevom omorikom površine 60ha Karolvi je snimio njen sastav na plohi od 400 m3. Zaključuje da se intervencijom čovjeka omorika može održati, no od toga se ne mogu očekivati gospodarske koristi.
korekcija 1100
Rad pod naslovom "Metode i problemi u šumarskoj nauci" (1922.) je autorizirano predavanje koje je Karolvi održao u Mađarskom šum. društvu 1917.g. Tu on zastupa primjenu biometrike u šumarstvu, tj. dendrometriji i priopćava da je pripremio posebno djelo o biome-trici. Djelo je napisano na njemačkom jeziku, ali ga nije objavio (na hrvatski ga je preveo Josip Herman). U rukopisu je ostao i njegov rad o bosanskim prašumama i kraškim šumama.
korekcija 1200
Poticajem Karolvia profesor Tehničke škole u Beču Serida pronašao je postupak koncetracije octene kiseline bez primjene vapna.
korekcija 1300
Surađivao je i u stručnim časopisima u inozemstvu i bio je cijenjen kao stručnjak i znanstveni radnik.
korekcija 1400
U Budimpeštanskom prirodoslovnom muzeju nalaze se njegove zbirke leptira i puževa, a u Nagykaniszi nalazi se njegov arhiv.
korekcija 1500
Bio je član utemeljitelj Jugoslavenskoga šumarskog udruženja u Zagrebu.
korekcija 1600
Unuci mu Arpad i Aleksandar žive u Zagrebu.
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...