HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
KLEPAC, Dušan
rođen
17. 5. 1917.
Čabar
apsolvirao
1938.
diplomirao
1939.
doktorirao
1951.
Šumarski fakultet Zagreb
djelovao
Zagreb
umirovljen
1987.
umro
18. 4. 2006.
Samobor
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Sin je Viktora i Olge r. Čop. Po nacionalnosti Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Otac mu je bio "ravnajući učitelj", a majka domaćica.
korekcija 200
Osnovnu školu završio je 1927., a II. mušku realnu gimnaziju 1935. g. u Zagrebu.
korekcija 300
Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirao 1939.
korekcija 2700
Knjigu prof. dr. sc. D. Klepca Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb 1963, izdalo je u cijelosti na španjolskom jeziku Sveučilište u Chapingu pod naslovom: Crecimiento e Incremen-to de Arboles y Masas Forestales, 1976, Universidad Chapingo, Chapingo, Mexico.
korekcija 2800
Knjigu akademika Klepca Uređivanje šuma, Zagreb 1965., ocijenio je francuski profesor R. Vinev na L´ Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancyiu kao jedan od najboljih udžbenika iz tog područja, (Revue forestiere francaise No 5, 1965. ).
korekcija 2900
Rezultati nekih znanstvenih radova D. Klepca našli su svoju primjenu u šumarskoj praksi u svijetu i u našoj zemlji.
korekcija 6000
- Srebrnu plaketu Šum. gospodarstva Delnice (1980. ),
korekcija 6100
- Diplomu Šum. fakulteta u Zagrebu u povodu 125. obljetnice (Zagreb, 1985. ),
korekcija 6200
- Republičku nagradu za životno djelo (Zagreb, 1986. ),
korekcija 6300
- Plaketu i diplomu za uspješnu suradnju Šum. instituta Jastrebarsko (Jastrebarsko 1986. ).
korekcija 400
Šumarsku karijeru započeo je 1940.-1942. kao šumarski vježbenik u Odjelu za uređivanje šuma Banovine Hrvatske i NDH. Nakon položenoga državnog stručnog ispita za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva, kao privatni šumarski inženjer izabran je za upravitelja šuma Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga u Zagrebu (1943.-1945. ). Od 1945. do 1947 referent je u taksaciji Ministarstva šumarstva NR Hrvatske u Zagrebu, a poslije kao sef Planskog odsjeka. Na temelju natječaja izabran je 1947. g. za sveučilišnog asistenta na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu iz predmeta uređivanje šuma.
korekcija 500
Doktorat šumarskih znanosti iz područja uređivanje šuma stekao je 1951. g. na Šum. fakultetu u Zagrebu temeljem disertacije "Uređivanje šuma s oplodnom sječom".
korekcija 600
U šk. g. 1951/52. bio je na specijalizaciji u Francuskoj na L´ Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nancyju kod profesora Leona Schaeffera. Godine 1953. habilitirao je na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu na temelju rasprave O Šumskoj proizvodnji u fakultetskoj šumi Zalesini. Nakon toga izabran je za sveuč, docenta iz predmeta uređivanje šuma. Već 1956. g. izabran je za izvanrednog, a 1959. za redovitog sveučilišnog profesora. Bio je višegodišnji predstojnik Katedre za uređivanje šuma Šum. fakulteta u Zagrebu.
korekcija 700
Od 1956. bio je aktivan član Međunarodne unije šumarskih instituta (IUFRO), a od 1981.-1986. i član je Izvrsnog komiteta te organizacije.
korekcija 800
Prof. dr. sc. Dušan Klepac bio je delegat u Europskoj komisiji za šume FAO u Rimu na osmom (1956. ), devetom (1958. ), desetom (1959. ) i dvanaestom zasjedanju (Zürich, Geneva 1964. ). Tijekom 1964. i 1965. g. bio je dopredsjednik Europske komisije za šume FAO u Rimu.
korekcija 900
U kolovozu, rujnu 1.10.1960. boravio je u SAD u okviru programa tehničke pomoći, sudjelujući aktivno na V. svjetskom šumarskom kongresu u Seattlu SAD. Aktivno je također sudjelovao sa svojim referatima na svjetskim kongresima organizacije IUFRO u Oxfordu (1956. ), Beču (1961), Oslu (1976. ), Kyotu (1981. ) i Ljubljani (1986. ).
korekcija 1000
Škol. g. 1959.-60. Dušan Klepac bio je prvi dekan novoosnovanog osamostaljenoga Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a izabran je za dekana i po drugi puta škol. g. 1973.-73. i 1973.-74. Prodekan je bio škol. g. 1960.-61. i 1968.-70.
korekcija 1100
Dvije godine (1966. i 1967. ) radio je kao ekspert Ujedinjenih nacija u svojstvu gost - profesor i FAO ekspert za šumarstvo na Sveučilištu Chapingo u Meksiku, (Universidad Autonoma Chapingo, departamento de Bosques, Mexico). Predavao je četiri semestra predmet rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina (prvi semestar na engleskom i tri semestra na španjolskom jeziku). Osim redovite nastave predavao je uređivanje šuma i rast i prirast na poslijediplomskom koledžu na Sveučilištu u Chapingu (Mexico) gdje su pod njegovim rukovodstvom -kao mentorom - dvojica meksičkih šumarskih inženjera postigli znanstveni stupanj magistra šumarskih znanosti.
korekcija 1200
Tijekom mjeseca rujna 1970. i 1977. g. održao je pet predavanja za postdiplomante Šumarskoga fakulteta u Padovi, a bio je gost — profesor na Sveučilištu u Potenzi (1988. ), te profesor na poslijediplomskom studiju za mediteransko šumarstvo u Chanii (Kreta) pri ICAMASU (1987., 1988. i 1990. ).
korekcija 1300
Četiri godine (1975.-1978. ) vodio je Zavod za šumarska istraživanja Šum. fakulteta u Zagrebu. Bio je aktivan član Sekcije za uređivanje šuma Zajednice šumarskih fakulteta i šumarskih instituta bivše Jugoslavije, a 1976. i 1983. g. bio je predsjednikom te Sekcije.
korekcija 1400
Na poziv Vlade SAD prof. dr. sc. Dušan Klepac, kao predstavnik Europske regije, znanstveno je surađivao na višeregionalnom projektu o zaštiti čovjekova okoliša, boraveći od 11. VI.-11.7.1978. u saveznim državama Virginiji, Zapadnoj Virginiji (University in Morgentown), Oregonu (U. S. Forest Service), Kaliforniji (San Francisco, Sierra Club), te Washingtonu D. C. (Institute of International Education) i New Yorku (United Nations).
korekcija 1500
Prof. dr. sc. Dušan Klepac aktivno je djelovao kao član Međunarodnog centra za poslijediplomski studij poljoprivrede i šumarstva u Parizu. U organizaciji tog centra, održao je 1985. g. predavanje u Tunisu "Pinus halepen-sis in Dalmatie".
korekcija 1600
Na seminaru u Venzone (Udine) imao je pozivni referat 1986. a u Talijanskoj nacionalnoj šumarskoj akademiji u Firenzi 1987. održao je predavanje "La silvicul-ture et l´amenagement des forets de chene pedoncule". Na poziv Sveučilišta u Gflttingenu održao je 1980. g. predavanje na tamošnjem Šumarskom fakultetu.
korekcija 1700
Tijekom svog službovanja Klepac je bio na većem broju studijskih putovanja u gotovo svim europskim zemljama te u Sjevernoj i Latinskoj Americi, Japanu, jednom dijelu Azije i Afrike.
korekcija 1800
Prof. dr. sc. Dušan Klepac je počasni član - osnivač Meksičke akademije šumarskih znanosti (2.8.1976.), dopisni član Akademije šumarskih znanosti Italije u Firenzi (3.12.1976.), izvanredni član JAZU u Zagrebu (11.6.1977.) i redoviti član HAZU od 1991. g., te gost — profesor Međunarodnog centra za poslijediplomsku nastavu u Parizu.
korekcija 1900
D. Klepac bio je dvije godine predsjednik Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU (1983. i 1984. ), a od 8.11.1977. voditelj je Centra za znanstvena istraživanja JAZU i HAZU u Vinkovcima. Bio je član Savjeta NP "Plitvička jezera", član Uredništva Glasnika za šumske pokuse, Šumarskoga lista, Šumarske enciklopedije te glavni urednik monografije "Hrast lužnjak u Hrvatskoj". Na Šum. fakultetu, uz redovnu nastavu, bio je voditelj velikog broja znanstveno-istraživačkih zadataka i tema, voditelj poslijediplomske nastave iz uređivanja šuma; bio je predsjednik Izvrsnog odbora za nastavno - pokusne objekte, član izvrsnog odbora Zavoda za šumarska istraživanja, član Poslovodnog odbora Šum. fakulteta, predsjednik Sindikata (1954. ) i član Savjeta Poljoprivredno - šumarskoga fakulteta od 1956. do 1960.
korekcija 2000
Član je Hrvatskoga šumarskoga društva, počasni član DIT-a i Ekološkog društva "Žumberak".
korekcija 2100
Znanstveno - istraživački rad
korekcija 2200
Akademik Klepac napisao je velik broj znanstvenih i stručnih radova iz područja uređivanja šuma te rasta i prirasta šumskih vrsta drveća. Objavio je u svemu 211 radova, tri knjige, jedan priručnik i veći broj saopćenja, prikaza, recenzija i si. Od toga je 101 originalan znanstveno - istraživački rad.
korekcija 2300
Iz oblasti uređivanja šuma akademik Klepac objavio je 45 znanstvenih radova, a iz oblasti rasta i prirasta šumskih vrsta drveća i sastojina 36 znanstvenih radova, deset stručnih radova i dvije knjige.
korekcija 2400
Svoje radove objavio je D. Klepac u znanstvenim i stručnim glasilima u zemlji (Anali za šumarstvo HAZU, Glasnik za šumske pokuse ŠF Zagreb, Šum. list i dr. ) i u znanstvenim edicijama u svijetu. U inozemstvu objavljeno mu je dvadeset radova (Italija, Francuska, Meksiko, Švedska, Njemačka, Japan i dr. ).
korekcija 2500
Većinu je radova akademik Klepac objavio na hrvatskome jeziku, a 38 je radova napisao na stranim jezicima i to: na engleskom (15), francuskom (13), na španjolskom (6), na talijanskom (2) i na njemačkom (2).
korekcija 2600
Njegovi su radovi pozitivno recenzirani u domaćim i svjetskim znanstvenim i stručnim glasilima. Znanstveni rad "Nekoliko formula za intenzitet sječe", Šum. list 1953., preveo je i objavio u cijelosti R. Rodrigez Cabalero pod naslovom Calculo de la intensidad de la Cortas, Boletin de Divulgation Num 5 del Instituto National de Investi-gationes Forestales 1962.
korekcija 3000
Iz područja uređivanja šuma znanstveni radovi D. Klepca: Baza za određivanje etata, Šum. list 1949. i Uređivanje šuma s oplodnom sječom, (disertacija), Glasnik za šum. pokuse 1952., dali su rješenje za utvrđivanje etata na temelju principa dinamične trajnosti u okviru gospodarskih jedinica višeg reda (šumsko - privredna područja). D. Klepac je uveo novu osnovu za obračun etata, tzv. računske jedinice, koje se danas redovito primjenjuju pod imenom >uređajni razredi< pri sastavljanju uređajnih elaborata.
korekcija 3100
U radu Nekoliko formula za intenzitet sječe, Šum. list 1953., D. Klepac je izveo originalne formule za izračunavanje etata. Te su formule najprije našle primjenu u inozemstvu. Tako je npr. Sekretarijat za poljoprivredu Meksičke vlade u svom dekretu od 31.1.1964. g. propisao uporabu formula D. Klepca za izračunavanje intenziteta sječe.
korekcija 3200
Dvanaestak godina kasnije i Izvrsno vijeće SR Hrvatske obvezalo je primjenu Klepčevih formula za izračunavanje etata na području Hrvatske (1976., 1981. i 1985. ).
korekcija 3300
U znanstvenim radovima Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Zagreb 1961., i L´amenagement des forets sur la base d´ harmonisa-tion des criteres physique, econo-mique et social, Anali za šumarstvo JAZU 8/1, Zagreb 1977. D. Klepac je objavio optimalne kompozicije jelovih i bukovih prebornih šuma na temelju istraživanja u šumama Gorskoga kotara, Alpa, Vo-geza i Ardena. Šumarska praksa -naročito u Gorskom kotaru - nasla je potvrdu za teorijske kompozicije ili tzv. Klepčeve normale, pa se one primjenjuju u suvremenoj praksi uređivanja prebornih šuma.
korekcija 3400
Postignute rezultate prezentirao je D. Klepac u fakultetskoj nastavno - pokusnoj šumi "Sungerski Lug" sudionicima 11. studijske ekskurzije IUFRO 17.9.1986.
korekcija 3500
Na području rasta i prirasta šumskih vrsta drveća i sastojina akademik Klepac mnogo je istraživao na terenu. Rezultat tih istraživanja jesu dvije originalne metode za izračunavanje prirasta.
korekcija 3600
Prva metoda, poznata pod imenom Tablice postotka prirasta, 1955., prodrla je u nasu šumarsku praksu i njome se služe naši šumarski stručnjaci. Druga metoda Tari f s d´ accroissement priznata je kao uspješna metoda na XIII. IUFRO Kongresu u Beču 1961.
korekcija 3700
Osim mjerenja veličine prirasta D. Klepac je proučavao tempo i ritam prirasta pojedinih šumskih vrsta drveća i došao do nekih zakonitosti pa je uspio analitički formulirati debljinski prirast i vrijeme prijelaza jele (Abies alba Mili. ) u različitim fitocenozama. Publicirao je i nekoliko vrijednih radova koji se odnose na istraživanje gubitka prirasta zbog napadaja različitih štetnika. U svojim istraživanjima došao je do rezultata o opadanju prirasta u našim nizinskim šumama hrasta lužnjaka (Quecus robur L. ) i visokogorskim šumama jele (Abies alba M. ).
korekcija 3800
U svojim znanstvenim radovima (1959., 1965., 1969., 1970., 1984. ) D. Klepac je upozoravao da je nas šumski ekosustav poremećen: njegova znanstvena istraživanja pokazala su smanjenje prirasta i opadanje vitalnosti pojedinih vrsta drveća sto se u novije vrijeme odrazilo u odumiranju pojedinih stabala pa i cijelih sastojina naših šuma. Na temelju 20-godišnjih istraživanja i mjerenja prirasta (1950.-1971. ) u Posavskim šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L. ), Klepac je utvrdio smanjenje prirasta zbog pogoršanja ravnoteže u tim ekosustavima i upozorio na mjere koje treba poduzeti za konsolidaciju toga sustava.
korekcija 3900
Kao uređivač šuma D. Klepac se u poznije vrijeme počeo baviti zaštitnom ulogom šume te je iz tog područja napisao nekoliko rasprava, potkrijepivši ih terenskim istraživanjima, koja se reflektiraju u različitim šumsko - gospodarskim osnovama (Park-šuma Marjan, NP Plitvice i dr. ).
korekcija 4000
O svojim istraživanjima informirao je akademik Klepac znanstvenu šumarsku javnost na različitim međunarodnim skupovima: Kim 1956., 1958. i 1959., Oxford 1956., Madrid 1956., Tharant (Dres-den) 1965., Mexico 1966., Nancy 1973., 1979. i 1984., Beograd 1974.,
korekcija 4100
Varšava 1975., Oslo 1976., Bolzano 1979., Kvoto (Japan) 1981., Luxemburg 1983., Plitvice 1983., Tunis 1985, Venzone (Italija) 1986., Xa-nia (Crete) 1987., Firenza 1987. i tako dalje.
korekcija 4200
U našoj zemlji održao je D. Klepac vise referata na znanstvenim skupovima. Spominjemo one od 1975. g.: Hvar 1975., Plitvice 1975. i 1984., Zadar 1976., Crikvenica 1976., Zagreb 1977., 1978., 1980. i 1983., O-gulin 1979., Brijuni 1985., Rab 1985., Delnice 1986., Vinkovci 1979., 1984. i 1986., 1990., Zagreb 1994., Samobor 1995., Čabar 1996. i dr.
korekcija 4300
Nastavni i stručni rad
korekcija 4400
Nastavnim radom počinje akademik Klepac kao asistent (1947. ) na zagrebačkom Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, gdje je tijekom sedam godina asistentskoga staža vodio vježbe iz uređivanja šuma u VII. i VIII. semestru.
korekcija 4500
Nakon doktorata (1951. ) i habilitacije (1953. ) preuzima redovita predavanja iz uređivanja šuma najprije kao docent (1953. ) zatim kao izvanredni profesor (1956. ) i od 1959. do odlaska u mirovinu (1987. ) kao redoviti profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu.
korekcija 4600
U vremenu dok još nije bilo poslijediplomske nastave održavao je prof. dr. Dušan Klepac svake godine posebne seminare za šumarske inženjere iz operative, kako bi ih upoznao s novim metodama iz oblasti taksacije, a posebno iz područja rasta i prirasta šumskih vrsta drveća.
korekcija 4700
U novoosnovanom samostalnom Šumarskom fakultetu u Zagrebu godine 1960. prof. dr. sc. D. Klepac osniva i organizira Katedru za uređivanje šuma sa dva asistenta i tehničarom. Od tada njegov rad postaje još plodniji: objavljuje skripta, dva udžbenika (1963. i 1965. ), različite informacije te Uređivanje šuma u "Šumarskom priručniku" (1966. ). U to vrijeme počinje poslijediplomski studij na Šum. fakultetu i od tada do umirovljenja prof. dr. sc. D. Klepac voditelj je poslijediplomskoga studija iz područja Uređivanje šuma. Uveo je i novi predmet rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, koji predstavlja s predmetom uređivanje šuma temelj tog studija.
korekcija 4800
Akademik Klepac odgojio je 14 magistara i nekoliko doktora šumarskih znanosti iz iste ili srodne oblasti, posto im je bio mentor. Osobita je njegova zasluga sto je teorijsku nastavu nadopunio terenskom. On je na nastavno-pokusnim fakultetskim šumskim objektima u fitocenozama Abieteto Ble-chnetum, Horv. i Fagetum abiete-tošum, Horv. (Zalesina) te u fitocenozi Genisteto elatae Quercetum roboris Horv. (Lipovljani) uspio tijekom 35 godina izgospodariti optimalne tipove šuma koji danas služe ne samo našim nego i stranim studentima i stručnjacima (iz Italije, Njemačke, Francuske) kao modeli za gospodarenje.
korekcija 5200
Odlikovanja i priznanja
korekcija 5300
Akademik Dušan Klepac primjer je pravog znanstvenika i jedan je od hrvatskih vrhunskih šumarskih stručnjaka.
korekcija 5400
Iako nije bio član nijedne političke stranke ili partije, za svoj uspješan rad u znanstvenoj, pedagoškoj i stručnoj aktivnosti prof. dr. sc. Dušan Klepac primio je vise odlikovanja, priznanja i nagrada:
korekcija 5500
- Orden rada sa zlatnim vijencem (1961. ),
korekcija 5600
- Orden rada sa crvenom zastavom (1976. ),
korekcija 5700
- Srebrnu plaketu Udruženja inženjera šumarstva u Meksiku (1968. ),
korekcija 5800
- Zlatnu plaketu i povelju Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske (Zagreb, 1976. ),
korekcija 5900
- Republičku nagradu "Ruđer Bošković" za znanstvenu aktivnost u području prirodnih znanosti (Zagreb, 1980. ),
korekcija 4900
Prof. dr. sc. Dušan Klepac istakao se u nastavnom radu i u inozemstvu: tijekom pune dvije godine (1966. i 1967. ) predavao je na Sveučilištu u Chapingu (Mexico), a povremeno na poslijediplomskoj nastavi na Sveučilištu u Padovi (1970. i 1977. ), Potenzi (1988. ) te 1987., 1988. i 1990. u Mediteranskom međunarodnom institutu u Xaniji na Kreti (Grčka) kao gost - profesor. God. 1985. kod akademika Klepca specijalizirao je dr. sc. Vitorio Du-coli sa Šumarskoga fakulteta u Padovi.
korekcija 5000
Odgoju šumarskih kadrova i njihovom usavršavanju posvetio je prof. dr. sc. D. Klepac veliku pozornost, pa je za šumarske inženjere i poslijediplomate organizirao studijska šumarska putovanja gdje je bio predavač, prevoditelj i tumač iz oblasti šumarstva s naročitim osvrtom na uređivanje šuma u ovim zemljama: SR Njemačka, Švicarska i Francuska (1969. ), Grčka, Turska i Bugarska (1971. ), Švicarska, Francuska i Italija (1976. ), južna Engleska (1977. ), Italija (1984. ) i Belgija (1986. ).
korekcija 5100
Osim obrazovanja šumara prof. dr. sc. Dušan Klepac bavio se i stručnim radom koji se sastojao u izradbi različitih osnova te davanju mišljenja, ekspertiza i recenzija. U njegovoj stručnoj aktivnosti najvredniji je rad na gospodarskim osnovama za nastavno - pokusne objekte Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, ali on se nije ograničio samo na te objekte nego je neposredno ili posredno djelovao u izradbi i drugih gospodarskih osnova: Park-šuma Marjan, NP Plitvice, Park-šuma Rovinj, gospodarske jedinice Lividraga (Gorski kotar), Učka, Liburnija itd.
korekcija 1
Hrvatski šumarski velikan, rođen u Čabru 1917., umro u Samoboru 18. IV. 2006. Diplomirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu (1939), gdje je i doktorirao (1951). Od 1959. redoviti profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Osnovao katedru za uređivanje šuma 1960. Stručnjak FAO-a na sveučilištu Chapingo u Meksiku (1966–67). Počasni član-osnivač Meksičke akademije šumarskih znanosti (1976). Potpredsjednik Europske komisije za šume (1964–65). Redoviti član HAZU. Objavio je više od 100 znanstvenih i strukovnih radova te udžbenike: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina (1963) i Uređivanje šuma (1965). Dobitnik Nagrade za znanost »Ruđer Bošković« (1980) i Nagrade za životno djelo (1986).
IMENIK
HBL
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...