HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

CROATIAN FORESTRY SOCIETY

članica

O DRUŠTVU
ČLANSTVO 

stranice ogranaka:
BJ DE GO KA SI SP ZA
 
PRO SILVA CROATIA
SEKCIJA ZA BIOMASU
SEKCIJA ZA ZAŠTITU ŠUMA
EKOLOŠKA SEKCIJA
SEKCIJA ZA KULTURU, SPORT I REKREACIJU

AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI
 

aktivna karta
Zagreb
Trg Mažuranića 11
  
tel: +385(1)4828359
fax: +385(1)4828477
mail: hsd@sumari.hr


pozadinska slika


UPRAVNI ODBOR
NADZORNI ODBOR
arhiva: GODIŠNJE SKUPŠTINE    ZAPISNICI UO    PREDSJEDNICI    PRIZNANJA                                                                                     DOKUMENTI

O HRVATSKOM ŠUMARSKOM DRUŠTVU

 

Korijeni Šumarskoga društva vežu se uz Šumarski odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, koje je u Zagrebu osnovano 1841. godine kao "savez osobah, koje unapriediti žele poljarstvo i šumarstvo, gospodarsku obrtnost, zemljo- i prirodoznanstvo". Šumarski odsjek se 1846. godine osamostaljuje kao Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo što se smatra  početkom rada Hrvatskoga šumarskog društva. Usporedbe radi Prvo šumarsko društvo u srednjoj Europi osnovano je 1839. godine u Njemačkoj, u pokrajini Baden – Wurtenberg, a u Švicarskoj je Šumarsko društvo osnovano 1843. godine.

     U statutima južnohrvatskih primorskih a i kontinentalnih gradova već se u XIII. stoljeću dosta prostora posvećivalo zaštiti i podizanju šuma. Šumski red Marije Terezije tiskan na hrvatskom jeziku 1796, istovremeno osnivanje šumarija u Krasnom, Oštarijama i Petrovoj gori, te organizacija šumarske službe određena Naputkom iz 1839, gdje se u četiri generalata postavljaju direktori, a ispod njih u pukovnijama šumarnici, samo su neki od razloga da se u Hrvatskoj pojavljuju u inozemstvu (Mariabrunn, Banská Štiavnica) školovani stručnjaci. Među njima najistaknutiji su  Josip Ettinger, Ante Tomić, Franjo Šporer,  Mijo Vrbanić i Dragutin Kos. Šumarsko društvo svoju aktivnost prije svega temelji na unapređenje hrvatskog šumarstva i na podupiranje interesa svojih članova kroz održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložbi, izrada projekata, ekspertiza, mišljenja iz područja šumarstva i lovstva.

    Uvođenjem zakonodavstva u šumarsku struku iniciralo je potrebe za školovanim stručnim kadrom i osnivanje šumarskih učilišta. Obrazovna šumarska djelatnost  počinje s davnim i neostvarenim prijedlogom F. Šporera iz 1843. o osnivanju šumarske škole, da bi zalaganje članova Društva urodilo plodom 1860. godine osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima.

     Potreba za tiskanjem stručnog časopisa osjećala se netom nakon osnivanja Hrvatsko slavonskog šumarskog društva, pa prvi šumarski godišnjak pod nazivom »Trudovi» izlazi 1847., zatim 1851. i 1852. godine. No pisana šumarska i domoljubna riječ smetala je tuđinu, pa taj rad zamire  u vrijeme Bachova apsolutizma. Tek 1871. godine počinju nove aktivnosti na pripremi stručnog šumarskog časopisa, a posebno nakon skupštine Hrvatsko slavonskog šumarskog društva 1876. god., kada se intenzivira rad Društva. Tako je tijekom 1876. god. pripremljen, a 1. siječnja 1877. god. izašao je iz tiska prvi broj Šumarskoga lista. Kroz preko 130 godina neprekidnog izlaženja i obavljanja zakonodavnih te stručnih i znanstvenih šumarskih aktivnosti, u svim povijesnim i političkim razdobljima kroz koje je sve do današnjeg dana prolazila Hrvatska,  Šumarski list je  neizbrisiva kronika hrvatskoga šumarstva.

    Urednici su mu bili ljudi od struke i pera, kao što su: Vladoj Köröškenji, Mijo Vrbanić, Fran Kesterčanek, Vatroslav Rački, Vilim Dojković, Josip Kozarac, Ivan Partaš, Antun Kern, Bogoslav Kosović, Andrija Petračić, Milan Marinović, Ivo Čeović, Aleksandar Ugrenović, Antun Leaković, Petar Prpić, Josip Balen, Milan Anić, Zlatko Bunjevčević, Roko Benić, Josip Šafar, Milan Androić, Đuro Knežević, Vjekoslav Cvitovac, Zvonimir Potočić i Branimir Prpić. Aktualni je urednik Josip Margaletić.

    San šumara za vlastitim domom počeo se ostvarivati prihvaćenjem prijedloga šumarnika Maksa Prokića iznesenog na društvenoj skupštini  u Osijeku 1889. godine “da si hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sagradi vlastiti dom”  Inicijalna sredstva za izgradnju Šumarskoga doma sakupljena su prodajom izložaka s Milenijske izložbe u Budimpešti. Gradska skupština grada Zagreba dodijelila je besplatno gradilište uz obavezu da se u zgradi uredi šumarski muzej. Uz vlastita financijska sredstva i ona prikupljena darovnicama, da bi se zatvorila financijska konstrukcija od cca 110 000 forinti, od Brodske imovne općine uzet je zajam od 70 000 forinti.  20. listopada 1898. godine svečano je otvorena zgrada Šumarskoga doma u kojem su smještene prostorije Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, Šumarske akademije, Šumarskog muzeja, te Hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva.

    

Od tada Šumarski dom predstavlja ognjište oko kojeg se okuplja cijela Hrvatska šumarska struka kao i izvor prihoda koji kroz najam prostora Šumarsko društvo ostvaruje  za svoje aktivnosti i plaće zaposlenika. Osim kancelarija HŠD-a danas su u zgradi Šumarskoga doma poslovni prostori Hrvatskih šuma d.o.o. i Instituta za međunarodne odnose.

    Šumarska akademija, osnovana 1898. četvrta je po redu visokoškolska ustanova Sveučilišta u Zagrebu (tada još "prislonjene" uz Mudroslovni fakultet). Organizirana je kroz trogodišnji, a od 1908.-1919. godine četverogodišnji studij. 1919. godine Akademija prestaje s radom a osniva se Gospodarski-šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu.  1948. seli se iz Šumarskoga doma na sadašnju lokaciju, a 1960. šumarski odjel se osamostaljuje i kao Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu..

    Kao posljedica državnopravnih promjena tijekom svoga postojanja šumarsko udruženje djelovalo je pod različitim nazivima:

  • Odsek za šumarstvo Družtva gospodarskoga za Hervatsku i Slavoniu, od 1846. do 1851.    
  • Družtvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniu, od 1851 do 1876.
  • Hrvatsko - slavonsko šumarsko društvo, od 1876. do 1919.
  • Hrvatsko šumarsko društvo, od 1919. do 1921.
  • Jugoslavensko šumarsko udruženje, od 1922. do 1939.
  • Hrvatsko šumarsko društvo, od 1939. do 1945.
  • Šumarska sekcija inžinjera i tehničara FNRJ, 1945. do 1946.
  • Šumarska sekcija Društva inžinjera i tehničara Hrvatske, od 1947. do 1948.
  • Sekcija šumarstva i drvne industrije Društva inžinjera i tehničara, 1949. do 1950.
  • Šumarsko društvo NR Hrvatske, od 1950. do 1960.
  • Savez  šumarskih društava NR Hrvatske, od 1961. do 1965.
  • Savez inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, od 1966. do 1990.
  • Hrvatsko šumarsko društvo, od 1991. nadalje
 

    Pregled svih predsjednika šumarskoga društva od osnutka:

    Antun Tomić, Dragutin Kos, Mijo Vrbanić,  Koloman pl. Mikšić,  Milan pl. Durst,  Ferdo pl. Zikmundovsky,  Marko grof Bombelles, Marko grof Pejačević, Bogoslav Kosović, Milan Turković, Gjoka Jovanovič, Josip Lenarčić, Vilim Cmelik, Miloš Cirković,  Milan Lenarčić, Josip Balen, Dragoljub Petrović, Milan Lenarčić, Ante Abramović, Gjuro Nenadić,  Milan Anić, Josip Radošević, Stjepan Šurić, Matej Butković, Vlado Supek, Ante Lovrić, Nikola Šepić, Matej Butković, Milan Androić, Zvonimir Potočić, Vid Fašaić, Ante Mudrovčić, Stanko Tomaševski, Branimir Prpić, Slavko Horvatinović, Nikola Komlenović, Adam Pavlović, Slavko Matić, Petar Jurjević i danas aktualni predsjednik Oliver Vlainić.

    Iako je bilo i još ima vremena kada se struka slabo slušala, mnogobrojna savjetovanja, simpoziji stručne rasprave, ekskurzije i predavanja u organizaciji HŠD-a, temelj su radova, odluka, zakona, propisa i naputaka za rad u šumarstvu i preradi drva. HŠD ima velike zasluge za danas, u svijetu proklamirano načelo potrajnog gospodarenja šumama (moderno – održivi razvoj), kojem se taj svijet vraća, a kojega hrvatsko šumarstvo nikada nije napustilo.  Zahvaljujući tome Hrvatska i ima 95% prirodnih šuma, koje pripadaju najočuvanijima u Europi. Vodeći brigu o 43% površine Hrvatske, šumarska struka, osim brige za šumu kao izvor sirovine za daljnju preradu, ima posebno naglašenu odgovornost za očuvanje općekorisne funkcije šume: socijalne (turističke, estetske, rekreacijske, zdravstvene) i ekološke (hidrološke, protuerozijske, klimatske, protuimisijske, vjetrobrane i dr.), te očuvanje biološke raznolikosti hrvatskih šuma.

    Prema Statutu HŠD je jedinstvena udruga inženjera i tehničara šumarstva, drvne tehnologije, kemijske prerade drva te drugih stručnjaka s odgovarajućom stručnom spremom koji rade na poslovima iz navedenih oblasti. Cilj je okupljanje odnosnih stručnjaka radi promicanja inženjerskog i tehničarskog poziva, tehničkog razvoja  i istraživanja, obrazovanja i stalnog usavršavanja, zaštite interesa struke i članstva s težnjom za postizanje optimalnog gospodarskog razvoja, blagostanja, zdravlja, očuvanja okoliša i opće kvalitete života. On se postiže različitim i mnogobrojnim djelatnostima pojedinih članova, ogranaka i središnjice te domaćom i međunarodnom suradnjom.

    Danas je HŠD, prema Zakonu o udrugama od 1997. god., organizirano kao jedinstvena udruga – pravna osoba, s oko 3 100 članova, učlanjenih u 19 ogranaka (Bjelovar, Buzet, Delnice, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Ogulin, Osijek, Požega, Senj, Sisak, Sl. Brod, Split, Varaždin, Vinkovci, Virovitica, Zagreb), koji samostalno radno i financijski djeluju.

    Tijela HŠD-a su Skupština, Nadzorni odbor od 3 člana i Upravni odbor koga čine predsjednici svih ogranaka i predsjednici sekcija, a ostali se članovi biraju tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskoga lista po svom položaju, Ministarstvo nadležno za šumarstvo, Šumarski fakultet Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Hrvatski šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i najmanje jedan ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a. Predsjednik HŠD-a ujedno je i predsjednik UO.

    HŠD djeluju i kroz sekcije:

  • Pro Silva Croatia kao član europske šumarske udruge, Pro Silva Europe, koja se zalaže za gospodarenje prirodnim biološki raznolikim šumama na principu prirodne obnove i potrajnosti.
  • Hrvatska udruga za biomasu član je Europske udruge za biomasu i svojim radom zalaže se za učinkovito korištenje šumske biomase kao energenta.
  • Ekološka sekcija okuplja šumarske znanstvenike i stručnjake koji se bave ekološkom problematikom
  • Sekcija za zaštitu šuma bavi se problematikom cjelokupne zaštitu šuma u Hrvatskoj, a posebno  šumskim požarima.
  • Sekcija za kulturu, sport i rekreaciju objedinjuje i potpomaže inicijative na razini središnjice ili ogranaka na području kulturnog stvaralaštva, a podržava i tradicionalne sportske aktivnosti šumara, npr. u nordijskom skijanju - Europäische Forstliche Nordische Weltkämpfe, kojeg će 2013. biti i domaćin

    1996. godine Hrvatsko šumarsko društvo osniva Akademiju šumarskih znanosti (AŠZ) u koju se slobodno i dobrovoljno udružuju znanstvenici radi promicanja šumarskih znanosti, okupljanja i poticanja suradnje znanstvenika različitih šumarskih i srodnih grana (disciplina), u zajedničkom cilju, podupiranju djelatnog i gospodarskog razvitka Hrvatske.

     Od prvoga dvobroja 2008. godine  Šumarski list  je uvršten od Thomson Scientific iz Philadephie USA u kategoriju časopisa s najvišom znanstvenom kategorijom i indeksiran je i abstraktiran u Science Citation Indeks Expanded (poznat i kao Sci Search) i Journal Citation  Reports/Science Edition. Objavljeni radovi time postižu maksimalnu znanstvenu težinu i osiguravaju autorima vrhunske kriterije nužne za znanstveno napredovanje.
Od istog broja izlazi i web izdanje časopisa, a svi znanstveni radovi se automatski prenose i na središnji portal hrvatskih znanstvenih izdanja – HRČAK.

     Od 2006. godine Hrvatsko šumarsko društvo ima i svoj virtualni identitet – sumari.hr - pod kojim na svojim internetskim stranicama (www.sumari.hr) promovira svoje sastavnice i aktivnosti, daje pregled aktualnih događanja kako u društvu tako i općenito u šumarstvu Hrvatske.
Zahvaljujući internetu globalno je dostupan cjeloviti Imenik hrvatskih šumara, koji nastoji obuhvati sve šumare koji su ikada djelovali u hrvatskom šumarstvu - oko 14 000 osoba, sa njihovim biografijama i bibliografijama.
HŠD je među prvim časopisima u Hrvatskoj u cijelosti digitalizirao sve dosad izašle brojeve Šumarskoga lista i cjelokupnu građu od oko 80 000 stranica ponudio na globalno korištenje i pretraživanje na svojim stranicama.
Uspostavljena je i virtualna šumarska knjižnica, kroz koju je već sada internetski dostupno preko 4 000 knjiga iz naše biblioteke.


IZVORI:
R. Antoljak, 1977: Zakon o vraćanju nacionaliziranog dijela zgrade »Šumarski dom« u Zagrebu.. Š.L. 8-9, s.339    PDF