Korijeni Šumarskoga
društva vežu se uz Šumarski odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog
društva, koje je u Zagrebu osnovano 1841. godine kao "savez
osobah, koje unapriediti žele poljarstvo i
šumarstvo, gospodarsku obrtnost, zemljo- i prirodoznanstvo".
Šumarski odsjek se 1846. godine osamostaljuje kao Hrvatsko-slavonsko
šumarsko društvo što se smatra početkom rada Hrvatskoga šumarskog
društva. Usporedbe radi Prvo šumarsko društvo u srednjoj Europi osnovano
je 1839. godine u Njemačkoj, u pokrajini Baden – Wurtenberg, a u
Švicarskoj je Šumarsko društvo osnovano 1843. godine.
U statutima južnohrvatskih primorskih
a i kontinentalnih gradova već se u XIII. stoljeću dosta prostora
posvećivalo zaštiti i podizanju šuma. Šumski red Marije Terezije
tiskan na hrvatskom jeziku 1769, istovremeno osnivanje šumarija
u Krasnom, Oštarijama i Petrovoj gori, te organizacija šumarske službe
određena Naputkom iz 1839, gdje se u četiri generalata postavljaju
direktori, a ispod njih u pukovnijama šumarnici, samo su neki od razloga
da se u Hrvatskoj pojavljuju u inozemstvu (Mariabrunn, Banská
Štiavnica) školovani stručnjaci.
Među njima najistaknutiji su Josip Ettinger, Ante Tomić, Franjo
Šporer, Mijo Vrbanić i Dragutin Kos. Šumarsko društvo svoju
aktivnost prije svega temelji na unapređenje hrvatskog šumarstva i
na podupiranje interesa svojih članova kroz održavanje predavanja,
stručnih ekskurzija, izložbi, izrada projekata, ekspertiza, mišljenja
iz područja šumarstva i lovstva.
Uvođenjem
zakonodavstva u šumarsku struku iniciralo je potrebe za školovanim
stručnim kadrom i osnivanje šumarskih učilišta. Obrazovna šumarska
djelatnost počinje s davnim i neostvarenim prijedlogom F. Šporera
iz 1843. o osnivanju šumarske škole, da bi zalaganje članova Društva
urodilo plodom 1860. godine osnivanjem Gospodarsko-šumarskog
učilišta u Križevcima.
Potreba za tiskanjem stručnog
časopisa osjećala se netom nakon osnivanja Hrvatsko slavonskog šumarskog
društva, pa prvi šumarski godišnjak pod nazivom »Trudovi» izlazi
1847., zatim 1851. i 1852. godine. No pisana šumarska i domoljubna
riječ smetala je tuđinu, pa taj rad zamire u vrijeme Bachova
apsolutizma. Tek 1871. godine počinju nove aktivnosti na pripremi stručnog
šumarskog časopisa, a posebno nakon skupštine Hrvatsko slavonskog
šumarskog društva 1876. god., kada se intenzivira rad Društva. Tako
je tijekom 1876. god. pripremljen, a 1. siječnja 1877. god.
izašao je iz tiska prvi broj Šumarskoga lista. Kroz preko 130 godina
neprekidnog izlaženja i obavljanja zakonodavnih te stručnih i znanstvenih
šumarskih aktivnosti, u svim povijesnim i političkim razdobljima kroz
koje je sve do današnjeg dana prolazila Hrvatska, Šumarski
list je neizbrisiva kronika hrvatskoga šumarstva.
Urednici
su mu bili ljudi od struke i pera, kao što su: Vladoj Köröškenji,
Mijo Vrbanić, Fran Kesterčanek, Vatroslav Rački, Vilim Dojković,
Josip Kozarac, Ivan Partaš, Antun Kern, Bogoslav Kosović, Andrija
Petračić, Milan Marinović, Ivo Čeović, Aleksandar Ugrenović, Antun
Levaković, Petar Prpić, Josip Balen, Milan Anić, Zlatko Bunjevčević,
Roko Benić, Josip Šafar, Milan Androić, Đuro Knežević, Vjekoslav
Cvitovac, Zvonimir Potočić, Branimir Prpić, Boris Hrašovec. Aktualni je urednik Josip Margaletić.
San
šumara za vlastitim domom počeo se ostvarivati prihvaćenjem prijedloga
šumarnika Maksa Prokića iznesenog na društvenoj skupštini
u Osijeku 1889. godine “da si hrvatsko-slavonsko
šumarsko društvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sagradi vlastiti
dom” Inicijalna sredstva za izgradnju Šumarskoga doma sakupljena
su prodajom izložaka s Milenijske izložbe u Budimpešti. Gradska skupština
grada Zagreba dodijelila je besplatno gradilište uz obavezu da se u
zgradi uredi šumarski muzej. Uz vlastita financijska sredstva i ona
prikupljena darovnicama, da bi se zatvorila financijska konstrukcija
od cca 110 000 forinti, od Brodske imovne općine uzet je zajam od 70
000 forinti. 20. listopada 1898. godine svečano je otvorena
zgrada Šumarskoga doma u kojem su smještene prostorije Hrvatsko-slavonskog
šumarskog društva, Šumarske akademije, Šumarskog muzeja, te Hrvatskog
društva za gojenje lova i ribarstva.
Od tada Šumarski dom predstavlja
ognjište oko kojeg se okuplja cijela Hrvatska šumarska struka kao
i izvor prihoda koji kroz najam prostora Šumarsko društvo ostvaruje
za svoje aktivnosti i plaće zaposlenika. Osim kancelarija HŠD-a danas
su u zgradi Šumarskoga doma poslovni prostori Hrvatskih šuma d.o.o.
i Instituta za međunarodne odnose.
Šumarska
akademija, osnovana 1898. četvrta je po redu visokoškolska
ustanova Sveučilišta u Zagrebu (tada još "prislonjene"
uz Mudroslovni fakultet). Organizirana je kroz trogodišnji, a od 1908.-1919.
godine četverogodišnji studij. 1919. godine Akademija prestaje s radom
a osniva se Gospodarski-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
1948. seli se iz Šumarskoga doma na sadašnju lokaciju, a 1960. šumarski
odjel se osamostaljuje i kao Šumarski fakultet sveučilišta
u Zagrebu.
Kao
posljedica državnopravnih promjena tijekom svoga postojanja šumarsko
udruženje djelovalo je pod različitim nazivima:
- Odsek za šumarstvo Družtva gospodarskoga za Hervatsku i Slavoniu, od 1846. do 1851.
- Družtvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniu, od 1851 do 1876.
- Hrvatsko - slavonsko šumarsko društvo, od 1876. do 1919.
- Hrvatsko šumarsko društvo, od 1919. do 1921.
- Jugoslavensko šumarsko udruženje, od 1922. do 1939.
- Hrvatsko šumarsko društvo, od 1939. do 1945.
- Šumarska sekcija inžinjera i tehničara FNRJ, 1945. do 1946.
- Šumarska sekcija Društva inžinjera i tehničara Hrvatske, od 1947. do 1948.
- Sekcija šumarstva i drvne industrije Društva inžinjera i tehničara, 1949. do 1950.
- Šumarsko društvo NR Hrvatske, od 1950. do 1960.
- Savez šumarskih društava NR Hrvatske, od 1961. do 1965.
- Savez inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, od 1966. do 1990.
- Hrvatsko šumarsko društvo, od 1991. nadalje
Pregled
svih predsjednika šumarskoga društva od osnutka:
Antun
Tomić, Mijo Vrbanić, Milan pl. Durst, Ferdo pl. Zikmundovsky, Marko grof Bombelles,
Marko grof Pejačević, Bogoslav Kosović, Milan Turković, Gjoka Jovanovič,
Josip Lenarčić, Vilim Cmelik, Miloš Cirković, Milan Lenarčić,
Josip Balen, Dragoljub Petrović, Milan Lenarčić, Ante Abramović,
Gjuro Nenadić, Milan Anić, Josip Radošević, Stjepan Šurić,
Matej Butković, Vlado Supek, Ante Lovrić, Nikola Šepić, Matej Butković,
Milan Androić, Zvonimir Potočić, Vid Fašaić, Ante Mudrovčić,
Stanko Tomaševski, Branimir Prpić, Slavko Horvatinović, Nikola Komlenović,
Adam Pavlović, Slavko Matić, Petar Jurjević, Oliver Vlainić i danas aktualni predsjednik akademik Igor Anić.
Iako
je bilo i još ima vremena kada se struka slabo slušala, mnogobrojna
savjetovanja, simpoziji stručne rasprave, ekskurzije i predavanja u
organizaciji HŠD-a, temelj su radova, odluka, zakona, propisa i naputaka
za rad u šumarstvu i preradi drva. HŠD ima velike zasluge za danas,
u svijetu proklamirano načelo potrajnog gospodarenja šumama
(moderno – održivi razvoj), kojem se taj svijet vraća, a kojega
hrvatsko šumarstvo nikada nije napustilo. Zahvaljujući tome
Hrvatska i ima 95% prirodnih šuma, koje pripadaju najočuvanijima u
Europi. Vodeći brigu o 43% površine Hrvatske, šumarska struka,
osim brige za šumu kao izvor sirovine za daljnju preradu, ima posebno
naglašenu odgovornost za očuvanje općekorisne funkcije šume: socijalne
(turističke, estetske, rekreacijske, zdravstvene) i ekološke (hidrološke,
protuerozijske, klimatske, protuimisijske, vjetrobrane i dr.), te očuvanje
biološke raznolikosti hrvatskih šuma.
Prema
Statutu HŠD je jedinstvena udruga inženjera i tehničara šumarstva,
drvne tehnologije, kemijske prerade drva te drugih stručnjaka s odgovarajućom
stručnom spremom koji rade na poslovima iz navedenih oblasti. Cilj
je okupljanje odnosnih stručnjaka radi promicanja inženjerskog i tehničarskog
poziva, tehničkog razvoja i istraživanja, obrazovanja i stalnog
usavršavanja, zaštite interesa struke i članstva s težnjom
za postizanje optimalnog gospodarskog razvoja, blagostanja, zdravlja,
očuvanja okoliša i opće kvalitete života. On se postiže različitim
i mnogobrojnim djelatnostima pojedinih članova, ogranaka i središnjice
te domaćom i međunarodnom suradnjom.
Danas
je HŠD, prema Zakonu o udrugama od 1997. god., organizirano kao jedinstvena
udruga – pravna osoba, s oko 2700 članova, učlanjenih u 19 ogranaka (Bjelovar, Buzet, Delnice, Gospić,
Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Ogulin, Osijek, Požega,
Senj, Sisak, Sl. Brod, Split, Varaždin, Vinkovci, Virovitica, Zagreb),
koji samostalno radno i financijski djeluju.
Tijela HŠD-a su Skupština, Nadzorni odbor od 3 člana i Upravni odbor
koga čine predsjednici svih ogranaka i predsjednici sekcija, a ostali se članovi biraju tako da budu zastupljeni: Glavni
urednik Šumarskoga lista po svom položaju, Ministarstvo nadležno za šumarstvo, Šumarski fakultet Šumarski odsjek,
Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Hrvatski šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatska
komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i najmanje jedan ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a. Predsjednik HŠD-a ujedno je i predsjednik UO.
HŠD
djeluju i kroz sekcije:
- Pro Silva Croatia
kao član europske šumarske udruge, Pro Silva Europe, koja se zalaže
za gospodarenje prirodnim biološki raznolikim šumama na principu prirodne
obnove i potrajnosti.
- Ekološka sekcija
okuplja šumarske znanstvenike i stručnjake koji se bave ekološkom
problematikom
- Sekcija za zaštitu šuma
bavi se problematikom cjelokupne zaštitu šuma u
Hrvatskoj, a posebno šumskim požarima.
- Sekcija za kulturu, sport i rekreaciju
objedinjuje i potpomaže
inicijative na razini središnjice ili ogranaka na području kulturnog
stvaralaštva, a podržava i tradicionalne sportske aktivnosti šumara, npr. u
nordijskom skijanju - Europäische Forstliche Nordische Weltkämpfe
- Sekcija za urbano šumarstvo okuplja stručnjake i znanstvenike iz područja urbanog šumarstva i srodnih disciplina
sa ciljem zakonskog pozicioniranja ove djelatnosti, a u svrhu definiranja njezine uloge u planiranju i održavanju urbanog drvenastog zelenila.
1996.
godine Hrvatsko šumarsko društvo osniva Akademiju
šumarskih znanosti (AŠZ) u koju se slobodno i dobrovoljno udružuju
znanstvenici radi promicanja šumarskih znanosti, okupljanja i poticanja
suradnje znanstvenika različitih šumarskih i srodnih grana (disciplina),
u zajedničkom cilju, podupiranju djelatnog i gospodarskog razvitka
Hrvatske.
Od prvoga dvobroja 2008. godine Šumarski list je uvršten
od Thomson Scientific iz Philadephie USA u kategoriju časopisa s najvišom
znanstvenom kategorijom i indeksiran je i abstraktiran u Science
Citation Indeks Expanded (poznat i kao Sci Search) i Journal
Citation Reports/Science Edition. Objavljeni radovi time postižu
maksimalnu znanstvenu težinu i osiguravaju autorima vrhunske kriterije
nužne za znanstveno napredovanje.
Od istog broja izlazi i web izdanje
časopisa, a svi znanstveni radovi se
automatski prenose i na središnji portal
hrvatskih znanstvenih izdanja – HRČAK.
Od 2006. godine Hrvatsko šumarsko
društvo ima i svoj virtualni identitet – sumari.hr
- pod kojim na svojim internetskim stranicama (www.sumari.hr) promovira svoje sastavnice i aktivnosti, daje
pregled aktualnih događanja kako u društvu tako i općenito u šumarstvu
Hrvatske.
Zahvaljujući internetu globalno je dostupan cjeloviti Imenik hrvatskih šumara, koji
nastoji obuhvati sve šumare koji su ikada djelovali u hrvatskom šumarstvu - za sada preko 14000 osoba, sa njihovim biografijama i bibliografijama. (Trenutno, zahvaljujući famoznoj europskoj GDPR direktivi Imenik je anonimiziran i gotovo neupotrebljiv;
molimo šumare u Imeniku da jednostavnom izjavom na mail imenik@sumari.hr dozvole objavu svog imena, a ako je moguće i datuma rođenja).
HŠD je među prvim časopisima u Hrvatskoj u cijelosti digitalizirao sve dosad izašle brojeve Šumarskoga lista i cjelokupnu građu od
skoro 85000 stranica ponudio na globalno korištenje i pretraživanje na svojim stranicama. Svi znanstveni radovi od 2006. do danas dostupni su i na Središnjem portalu hrvatskih znanstvenih časopisa - Hrčku.
Uspostavljena je i virtualna šumarska knjižnica, kroz koju je
dostupno preko 4500 jedinica razne građe, najprije oko 4000 knjiga iz naše biblioteke, ali u novije doba i lijepa zbirka multimedijskih sadržaja, od filmova pa do TV emisija sa nastupima naših članova.
Ponosimo se čuvenom knjigom Sylvicultura Oeconomika von Carlowitza iz 1732., ali i filmom Kreše Golika Prva sječa iz 1953. godine.
IZVORI:
R. Antoljak, 1977: Zakon o vraćanju nacionaliziranog dijela zgrade »Šumarski dom« u Zagrebu.. Š.L. 8-9, s.339
PDF